Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Povijesni razvoj gradova u Hrvatskoj". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 

SVEUČILIŠTE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET

Povijesni razvoj gradova

U Hrvatskoj

Split, veljača, 2009.

Sadržaj:

1. Naselja u predpovijesno doba…………………………………………………………………….3

2. Antički gradovi na hrvatskom tlu…………………………………………………………………4

3. Srednovjekovni hrvatski gradovi…………………………………………………………...…….7

4. Gradovi renesanse…………………………………………………………………….…………..8

4.1. Renesansno gradograditeljstvo u hrvatskoj………………………….…...……………10

5. Gradovi 17. i 18. stoljeća (barok) u hrvatskoj…………………………………………………...10

6. Obilježja gradogradnje u 19. st…………………………………………………………….……12

7. Gradovi 20. st………………………………………………………………………………..…..13

8. Zaključak……………………………………………………………………………..………….15

9. Literatura………………………………………………………………………………….……..15

1. NASELJA U PRETPOVJESNO DOBA

Poznavanje povijesti razvoja gradova značajno je za sve one koji na bilo koji način sudjeluju u procesu planiranja razvoja, projektiranja i realizacije današnjih gradova i njihovih dijelova.

Organizirana ljudska naselja sežu u daleku prošlost, u period stvaranja prvobitne rodovske zajednice. Ona su nastala u pretpovjesnom razdoblju, u vrijeme koje nam nije ostavilo

pisane dokumente, pa se saznanja o njihovom obliku i prostornoj organizaciji temelje na

rezultatima arheoloških nalaza i njihovoj interpretaciji.

U najranijem periodu čovječanstva ljudi nisu bili prostorno vezani, već su se kretali koristeći, prije

svega, prirodna skloništa, pećine, spilje i sl. Prvi oblici stalnih naseobina pojavljuju se

paralelno sa razvojem poljodjelstva koje daje mogućnost proizvodnje mnogo većih količina

hrane na jednom prostoru (mjestu).

Procesi stabilizacije naselja koja su potom uslijedili odvijali su se za naše pojmove veoma

sporo tj. kroz više tisuća godina. U konačnici moguće je generalno zaključiti da su pretpovjesna naselja nastala u periodu neolita, a da su svoje savršenije oblike poprimilli u brončano doba. Iako pretpovjesna naselja još nisu imala prava obilježja gradova ona su morala udovoljiti nekim egzistencijalnim potrebama zaštite od divljih životinja i vodene stihije, a kasije i zaštiti od neprijateljskih plemena.

Sociološko obilježje neolitskog sela vezano je uz dominaciju žene i pojavu patrijarhata. Žena je

bila nosilac proizvodnje hrane, posuđa, košara, ona je rađala i podizala djecu i u svakom

pogledu simbolizirala stabilnost i siguranost. Kasnijim razvojem naselja (kasni neolit),

brončano doba) muškarac postaje vodeći lik što je proizašlo iz uloge koju u društvu može voditi

samo on. Muškarac je lovac, vješto barata oružjem i sposoban je nametnuti svoju volju

drugima. Ta povećana uloga muškarca vremenski se podudara i sa prerastanjem nekih

pretpovjesnih naselja u prve gradove.

Tu kvalitativnu promjenu L. Mumford ovako definira.“Dok je kultura motike mogla izdržati

zaseoke, kultura pluga mogla je izdržavati cijele gradove i pokrajine. Dok su se lokalnim

naporima mogli izgraditi samo manji nasipi i jarci, dotle je suradnja u gradu na širem planu

...

 

-------------------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU.---------------------

    www.maturski.org

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL:

[email protected]